Tomislav Rožić
Tomislav Rožić rođen je 13. travnja 1984. godine u Zagrebu. Osnovnu je školu završio u Zagrebu, a 2002. godine završava Srednju elektrotehničku školu Končar, također u Zagrebu. Godine 2002. upisao je Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, na kojem je diplomirao u studenom 2007. godine. U studenom 2008. godine zapošljava se na Fakultetu prometnih znanosti u suradničkom zvanju znanstveni novak. Na istom fakultetu započinje pohađati poslijediplomski doktorski studij Tehnološki sustavi u prometu i transportu.
Doktorsku disertaciju pod naslovom „Optimizacija sustava pohrane kontejnera na pozadinskim terminalima“ obranio je 2014. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju „Tehnološki sustavi u prometu i transportu“ Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Angažiran je u nastavnom procesu Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Na preddiplomskom i diplomskom studiju nositelj je kolegija Plovna sredstva I, Robno transportni centri i Tehnika u vodnom prometu II te je izvođač na kolegijima Logistički sustavi u prometu, Osnove tehnologije prometa, Tehnika u vodnom prometu I i Zaštita u prometu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju „Promet“ Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izvođač je na kolegiju „Geoprometna analiza prometnih tokova“.
Sudjelovao je u izradi više od 40 znanstvenih i stručnih radova, te je učestvovao na većem broju domaćih i međunarodnih savjetovanja i skupova. Od 2014. član je organizacijskog i programskog odbora konferencija „International Conference The Science and Development of Transport – ZIRP“ organiziranog od Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 2019. član je programskog odbora konferencija „International Conference on Industrial Engineering - SIE“ organiziranog od Mašinskog fakulteta u Beogradu Sveučilišta u Beogradu. Urednik je u časopisima „Promet – Traffic&Transportation“, „Journal of TransLogistics“ i „International Journal of Shipping and Transport Logistics“. Urednik je međunarodnih zbornika radova konferencija i znanstvenih časopisa.
Sudjelovao je u izradi više od 20 znanstvenih i stručnih projekata kao suradnik i istraživač. Aktivno se koristi engleskim jezikom u govoru i u pismu te ima elementarno znanje njemačkoga jezika. Oženjen je i otac dvoje djece.
Utorak 14. svibnja 2024.
Industrijska i logistička infrastruktura: što se sve radi i gradi?
Ulaganja u transportnu infrastrukturu ključna su za nastojanja Europske unije da se ojačaju i potaknu gospodarski tokovi, a Hrvatska bi u tim okvirima napokon mogla iskoristiti sve benefite svog geostrateškog položaja otvarajući vrata za srednju Europu. Prepoznale su to i najveće svjetske kompanije kao što je Maersk koji u Luci Rijeka gradi Deep Sea Terminal, što je dakako poticaj i za brojne druge investicije. U Hrvatskoj nedostaje i skladišnog prostora pa svjedočimo i ekstenzivnim ulaganjima u taj dio infrastrukture, a potencijal su u tome prepoznali i veliki maloprodajni sustavi kao i specijalizirani logistički operateri. Sve to prate i golema ulaganja u željeznički transport, a je li to dovoljno i postoje li uska grla u tom procesu pojasnit će panelisti iz Hrvatske i Slovenije. Sigurno je to da je dugoročno strateško promišljanje ključno za optimalno korištenje prednosti koje naša zemlja ima u okvirima šire Trans-europske mreže.